Platforma je osnovana u potpunosti samoinicijativno radi lakšeg organiziranja, umrežavanja i koordiniranja aktivnosti u cilju utjecaja na smanjenje rizika od nastanka katastrofa i izgradnje funkcionalnog sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj, povećane mogućnosti izgradnje vlastitih kapaciteta za odgovor na katastrofe, prikladnijeg modela za apliciranje na  fondove Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih.

UNDP Hrvatska je inicijativu Platforme za samoorganiziranjem ocijenila izuzetno značajnom i korisnom za jačanje otpornosti jedinica lokalne i regionalne samouprave kao odgovor na elementarne nepogode i druge nesreće.

Platforma je usmjerena na nekoliko ključnih aktivnosti, a između ostalog, na pružanje  pomoći i podrške županijama i gradovima u pripremi projektnih prijedloga s fokusom na prevenciju i smanjivanje rizika od katastrofa na njihovom području, kako bi se ti projekti lakše prepoznali i financijski podržali od strane fondova Europske unije i Ujedinjenih naroda.

Platforma ima redovne i podražavajuće članice, redovne su županije i gradovi središta županija, a podražavajuće članice su ostale jedinice lokalne samouprave u RH, privatni i javni sektor, međunarodne organizacije i nevladine organizacije.

Platforma ima upravljačka tijela i to: predsjednika, zamjenika predsjednika. tajnika, izvršni i nadzorni odbor.

Ciljevi Platforme su povezivanje, koordiniranje, osnaživanje i zajedničko djelovanje članica radi bolje međusobne suradnje, lakše razmjene iskustava, ideja, zajedničkih projekata i aktivnosti te međusobne podrške i praktične pomoći u prevenciji i smanjenju rizika od katastrofa i odgovoru na katastrofe.

Područja djelovanja Platforme sukladno ciljevima udruge su zaštita i spašavanje,            međunarodna suradnja te obrazovanje, znanost i istraživanje.

Djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi su sudjelovanje u izgradnji i unapređenju kapaciteta županija i gradova za odgovor na velike nesreće, katastrofe i druge izvanredne situacije, unapređenju sustava upravljanja u izvanrednim uvjetima

–           međusobnom povezivanju, unapređenjem prakse i rješavanjem zajedničkih problema na lokalnoj i regionalnoj razini kojom se najviše doprinosi sigurnosti stanovnika,
–           pripremom projektnih prijedloga u području prevencije i pripravnosti za reagiranje u katastrofama, razvijanjem programa i projekata međunarodne suradnje sa srodnim organizacijama u RH i izvan RH,
–           poticanjem transnacionalne suradnje i prenošenjem dobre prakse umrežavanja lokalnih i regionalnih jedinica u prevenciji i upravljanju rizicima,
–           promicanjem solidarnosti i uzajamne pomoći,
–           jačanjem uloge i značaja županija i gradova u izgradnji integriranog sustava zaštite i spašavanja u RH,
–           oblikovanjem mišljenja kod pripreme propisa iz područja zaštite i spašavanja,
–           u okviru projektnih prijedloga, suradnja sa znanstvenim i odgojno obrazovnim institucijama, gospodarskim subjektima i nevladinim organizacijama na području RH, te s međunarodnim organizacijama,
–           suradnja s Hrvatskom platformom za smanjenje rizika od katastrofa, Državnom upravom za zaštitu i spašavanje i drugim tijelima javne vlasti,
–           organiziranjem savjetovanja, tribina i drugih vrsta skupova s tematikom prevencije i odgovora na velike nesreće i katastrofe,
–           pružanjem pomoći u organizaciji radnih sastanaka, tematskih i edukacijskih skupova, seminara, konferencija,
–           komuniciranjem s javnosti,
–           drugim aktivnostima kojima se doprinosi ostvarivanju ciljeva Platforme u skladu sa propisima RH i Europske unije.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljem članaka 16.,17. i 19. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ br. 82/17) obavljaju sljedeće poslove:

Dužne su organizirati poslove iz svog samoupravnog djelokruga koji se odnose na planiranje, razvoj, učinkovito funkcioniranje i financiranje sustava civilne zaštite.

Dužne su jačati i nadopunjavati spremnost postojećih operativnih snaga sustava civilne zaštite na njihovom području sukladno procjeni rizika od velikih nesreća i planu djelovanja civilne zaštite, a ako postojećim operativnim snagama ne mogu odgovoriti na posljedice utvrđene procjenom rizika, dužne su osnovati dodatne postrojbe civilne zaštite.

Za potrebe pripravnosti i reagiranja kod velikih nesreća i katastrofa organiziraju sudjelovanje volontera radi provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite, sukladno odredbama ovog Zakona i posebnih propisa.

U slučaju velike nesreće stožer civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave organizira volontere u provođenju određenih mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite, sukladno odredbama ovog Zakona i posebnih propisa.

Predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izvršava sljedeće zadaće:

– u postupku donošenja proračuna razmatra i usvaja godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje te smjernice za organizaciju i razvoj sustava koje se razmatraju i usvajaju svake četiri godine
– donosi odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite
– osigurava financijska sredstva za izvršavanje odluka o financiranju aktivnosti civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi prema načelu solidarnosti.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jedinice lokalne samouprave u kojima nema izraženih rizika te temeljem njihove veličine i drugih kriterija uređenih odredbama pravilnika iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, nisu u obvezi izraditi i donijeti procjenu rizika od velikih nesreća.

Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave izvršava sljedeće zadaće:

– donosi plan djelovanja civilne zaštite
– donosi plan vježbi civilne zaštite
– priprema i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite i prijedlog odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite
– kod donošenja godišnjeg plana nabave u plan uključuje materijalna sredstva i opremu snaga civilne zaštite
– donosi odluke iz svog samoupravnog djelokruga radi osiguravanja materijalnih, financijskih i drugih uvjeta za financiranje i opremanje operativnih snaga sustava civilne zaštite
– odgovorno je za osnivanje, razvoj i financiranje, opremanje, osposobljavanje i uvježbavanje operativnih snaga sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite
– izrađuje i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog procjene rizika od velikih nesreća i redovito ažurira procjenu rizika i plan djelovanja civilne zaštite
– osigurava uvjete za premještanje, sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje te izvršavanje zadaća u provedbi drugih mjera civilne zaštite u zaštiti i spašavanju građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša
– osigurava uvjete za raspoređivanje pripadnika u postrojbe i na dužnost povjerenika civilne zaštite te vođenje evidencije raspoređenih pripadnika
– osigurava uvjete za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zaštite
– uspostavlja vođenje evidencije stradalih osoba u velikim nesrećama i katastrofama.

Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koordinira djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite osnovanih za područje te jedinice u velikim nesrećama i katastrofama uz stručnu potporu nadležnog stožera civilne zaštite.

Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, pored poslova navedenih u stavku 3. ovog članka, donosi vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari, u roku od godine dana od dana primitka odluke Državne uprave o obvezi izrade vanjskog plana za postrojenje ili industrijsku zonu.

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužni su se osposobiti za obavljanje poslova civilne zaštite u roku od šest mjeseci od stupanja na dužnost, prema programu osposobljavanja koji provodi Državna uprava.

Jedinice lokalne samouprave popunjavaju postrojbe i raspoređuju povjerenike i zamjenike povjerenika civilne zaštite, a jedinice područne (regionalne) samouprave popunjavaju postrojbe civilne zaštite, sukladno odredbama pravilnika koji donosi čelnik Državne uprave.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivač postrojbi civilne zaštite, obavlja pozivanje obveznika civilne zaštite radi mobilizacije, utvrđivanja dužnosti i usklađivanja podataka u sustavu civilne zaštite, zaduživanja osobne opreme, provedbe smotre te upućivanja na osposobljavanje i vježbe.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati uvjete za osposobljavanje raspoređenih obveznika snaga civilne zaštite (pripadnika postrojbi civilne zaštite, povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika) sukladno odredbama ovog Zakona