Platforma hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa je nacionalno udruženje koje okuplja predstavnike gradova i županija zadužene za poslove civilne zaštite, vatrogastva, kriznog uspravljanja i općenito pitanja sigurnosti na lokalnoj razini. Platforma je osnovana kao udruga za opće dobro 18. travnja 2013. u Zadru, trenutno okuplja 29 članica (županija i gradova u RH), a njome predsjeda Marijan Vundać iz Rijeke. Obzirom na angažman Platforme u raznim projektima, umrežavanju te stručnim skupovima vezanima uz pitanja zaštite od kriznih situacija i prirodnih katastrofa, razgovarali smo s predsjednikom Platforme HŽG, Marijanom Vundaćem, o tome koliko je Republika Hrvatska otporna na krize raznih vrsta.
Što ocjenjujete najvećom opasnosti za društvo i državu kada su u pitanju prirodne katastrofe?
Republika Hrvatska je posljednjih godina suočena s nizom prijetnji, od poplava, požara, potresa pa do epidemije, čiji intenzitet se može pojačati s utjecajem klimatskih promjena, kao što se navodi u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine. Glavni očekivani utjecaji koji uzrokuju visoku ili srednju ranjivost su klizišta, poplave, ekstremne temperature, požari otvorenog tipa, suše, pandemije te složeni rizici posebno u urbanim područjima.
S obzirom na iskustva potresa u Zagrebu i na Banovini, poplava u istočnoj Slavoniji, na karlovačkom području i Lici, požara u priobalju ili bujičnih poplava u pojedinim gradovima i mjestima, koliko je Hrvatska danas otporna i sprema na prirodne ugroze?
Nedvojbeno je da Hrvatska ima velike ekonomske štete od prirodnih nepogoda. Prema podacima Europske agencije za okoliš, Hrvatska je jedna od triju država u kojima su zabilježene najveće ekonomske štete u odnosu na BDP. To ukazuje na to da Hrvatsku karakterizira izrazito visoka razina izloženosti učincima klimatskih promjena. Jednako tako navedeni podatak pokazuje kako nismo adekvatno spremni ni na sadašnje prirodne ugroze, a kamoli na one od nadolazećih klimatskih promjena. Reakcija na klimatske promjene ne smije se odgađati i treba poduzeti dodatne napore da se ojača otpornost na vremenske katastrofe. Mišljenja sam da je izuzetno bitno da se buduće mjere provode s kvalitetnim mjerodavnim meteorološkim podacima prilagođenima za područje Hrvatske.
Jesmo li kao država i društvo dovoljno opremljeni za zaštitu i obranu od prirodnih katastrofa. Ako nismo, što poduzeti?
Operativne snage sustava civilne zaštite temelje se na kapacitetima službi kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost. Sastavljene su od kapaciteta i timova vatrogastva, zdravstva, Crvenog križa, Hrvatske gorske službe spašavanja, pravnih osoba u državnom i privatnom vlasništvu. Timovi civilne zaštite razvijaju se na svim razinama i predstavljaju pričuvnu komponentu cjelovitog sustava niže razine spremnosti, znači uglavnom nadogradnju snaga i sposobnosti redovnih operativnih snaga civilne zaštite za u najvećoj mjeri provođenje manje složenih zadaća spašavanja.
U proteklom razdoblju bilo je dosta naglaska na opremanju vatrogasnih postrojbi kao jednih od nositelja sustava civilne zaštite. Većina postrojbi su osposobljene i opremljene za primarno za gašenje požara, ali u velikoj mjeri i za druge intervencije u slučaju katastrofa te stoga predstavljaju kapacitet civilne zaštite i na lokalnim i na državnoj razini najviše razine spremnosti.
Cijeli intervju pročitajte OVDJE