U Rijeci je u srijedu i četvrtak održana radionica Platforme hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa koja je okupila 20-ak članova Platforme i goste iz Ravnateljstva civilne zaštite Igora Milića i Dražena Štajduhara.
Prvi dio radionice bio je posvećen prezentaciji nekih ključnih točaka novog Zakona o sustavu civilne zaštite koji je upravo u pripremi, a kojeg je predstavio Milić. Na početku je, obrativši se članovima Platforme rekao je da ih Ravnateljstvo civilne zaštite vidi kao bitne partnere te ih pozvao da također doprinesu svojim komentarima radu na novom Zakonu.
„Korona i potres su nas nagnali da unesemo određene izmjene u Zakon o sustavu civilne zaštite“, rekao je Milić i podsjetio da je na snazi trenutni Zakon iz 2015. donesen nakon velikih poplava u Gunji. Do sada se dva puta mijenjao, zadnja izmjena bila je ove godine kada je dorađen članak 22 a. koji se odnosi na proširenje ovlasti Stožera civilne zaštite o slobodi kretanja.
Najavio je da će novi Zakon posvetiti posebnu pažnju upravljanju rizicima u katastrofama te rekao da neke države čak imaju i posebni Zakon o upravljanju u katastrofama. „Cilj nam je jačati kapacitete lokalne samouprave te jačanje operativne sposobnosti“, rekao Milić te najavio da će se u novi Zakon implementirati i neke EU smjernice.
Novi Zakon imat će 117 članaka a među novinama je i da među sudionike sustava CZ po prvi puta ulazi i Sabor RH; uvodi se i nova kategorija Obrazovanje u sustavu civilne zaštite koje će biti organizirano u sklopu Policijske akademije kao dodiplomski studij, a koji bi mogao početi upisivati nove studente već od iduće akademske godine.
Stručni timovi
U definiciji civilne zaštite također se uvodi novina u smislu djelovanja sustava u izvanrednim situacijama, a Zakon uvodi i novo načelo održivog razvoja. Nova kategorija su i poslovi civilne zaštite – organiziranje traganja i spašavanja. Nadalje Stožeri CZ su izdvojeni iz operativnih snaga s ciljem boljeg pozicioniranja i vođenja aktivnosti.
Također, bit će ustrojeni Stručni timovi koji će se organizirati na licu mjesta ovisno o izvanrednom događaju koji je posrijedi. Takvi Stručni timovi logistički će voditi upravljanje cijelim događajem, uglavnom bit će riječ o ovlaštenim službenim osobama. Vani se to zove Tehnical-Tactical Support.
Temeljne operativne snage su operativci HVZ-a, HCK-a, HGSS-a i postrojbe CZ-a. Glavna osoba je ministar unutarnjih poslova dok će glavni ravnatelj ujedno biti i zapovjednik CZ. Bit će uspostavljeno i novo situacijsko središte CZ , a Milić je ujedno i najavio preseljenje Ravnateljstva civilne zaštite, koje će ubuduće imati i više obveza u sustavu domovinske sigurnosti.
Na razini županija i dalje će djelovati županijske civilne zaštite koje će upravljati postrojbama i udrugama građana no pod jasnijim naputcima jer sada je to prilično nedefinirano. Po novom će županijski zapovjednik CV biti zaposlenik MUP-a, dok će njegov zamjenik biti civilna osoba iz županije.
„Mjere i aktivnosti nismo puno dirali, samo smo dodali segment ranog uzbunjivanja. Novi Zakon donosi i točni opis što koja mjera znači, tko je provodi i na koji način. I dalje donosi procjenu rizika od velikih nesreća, a lokalna razina sudjelovat će u procjeni rizika prijetnji. Novi Zakon predviđa se, donijet će i veliko financijsko rasterećenje od oko 15 milijuna kuna“, rekao je Milić te najavio i novo financijsko razdoblje EU fondova od 2021. do 2027. za koje je potrebno imati dobro razrađene dokumente kako bi se apliciralo za taj novac, tim više što su za civilnu zaštitu predviđena velika sredstva koja će biti moguće povući. Najavio je također i uvođenje međunarodne ISO norme za upravljanje u izvanrednim situacijama, kao i formiranje izvan proračunskog fonda CZ o čemu je bilo riječi i ranije no nije zaživjelo.
„Krajem ovog mjeseca MUP kupuje za 25 milijuna eura tri helikoptera za civilnu zaštitu – jedan za traganje i spašavanje na kopnu i moru, drugi za sanitetski prijevoz i treći za hitni medicinski prijevoz. Helikopteri će biti u prepoznatljivim bojama civilne zaštite“, rekao je Milić .
Na sjednici se moglo čuti i da bi obveznici civilne zaštite trebali imati određene benefite koje im lokalna razina može pružiti, pri čemu je istaknut primjer Rijeke koja im osigurava besplatan godišnji parking u tom gradu.
Standardizacija
Pave Medved, iz Vukovarsko-srijemske županije i Braniteljske udruge Aktivan život je detaljno obavijestio sudionike s mjerama koje je ta županija uvela i provela od početka pandemije. No prije toga je rekao da bi bilo dobro da se Hrvatska podijeli u zone rizika da se vidi koje su granice određenih rizika, recimo rizika od poplave.
Govoreći o korona pandemiji, napomenuo je da u svijetu godišnje od gripe umre od 200 do 600 tisuća ljudi, a od korone ih je umrlo i to uz poštivanje jakih epidemioloških mjera već 1,2 milijuna što dovoljno govori o tome postoji li korona ili ne. U Vukovarsko-srijemskoj županiji je do 1. lipnja zabilježena 41 oboljela osoba od korone, a danas ih je više od tisuću. Pripadnici civilne zaštite te županije do sada su odradili oko 61 tisuću sata samo na mjerama vezanim uz koronu.
„Izradili smo niz tabelarnih alata za lakše praćenje mjera i oboljelih“, rekao je Medved te istaknuo problem nekih župnika koji ne žele poštivati epidemiološke mjere pa se tako događa da poslije jedne krizme imamo 270 zaraženih, ili da ljudi pitaju zašto se ne mole održati skup od 60 ljudi koji nose maske, a misa s 200 ljudi bez maske može.
„Država nije standardizirala lokalna izvješća, što je problem. Standardizacija je važna jer ako nam padne zdravstveni sustav sve ostalo je nevažno. Ovo će biti teška zima. U našoj županiji je već 30 razreda u samoizolaciji. Za našu županiju sami smo standardizirali izvješća, a od nas su web obrasce preuzeli i kolege iz Brodsko-posavske županije“, rekao je Medved koji nije optimističan glede trajanja borbe protiv korone jer vjeruje da će ona biti prisutna sve do 2024.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji najveći problem su misna slavlja, restorani, kafići, ali i ‘obiteljska okupljanja’ s 20, 30 ljudi, koja postaju rasadnici virusa. Medved je u borbi protiv korone i provođenju mjera istaknuo odličnu županijsku suradnju s MUP-om.
Na radionici je otvoreno i pitanje problematike staračkih domova u koroni što je za sobom uključilo i pitanje općenitog funkcioniranja domova, posebno onih privatnih. Sada kada se virus uvukao u sve veći broj njih, otkriveno je da neki rade i bez dozvole, a da ih velika većina premašuje svoje kapacitete, odnosno da imaju puno veći broj korisnika od predviđenog.
Na kraju radionice Marijan Vundać, predsjednik Platforme izrazio je nadu za što češćim kontaktima s Ravnateljstvom civilne zaštite.